Temeljne su ljudske potrebe, naravno one fiziološke te potreba za sigurnošću. Nakon što su one zadovoljene prema Maslowljevoj hijerarhiji na red dolaze potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem te potreba za samoostvarenjem, snažno izražena kod populacije sportaša, osobito profesionalnih. Za sportaša koji je iskoristio sve svoje kapacitete, potencijale te talente, kažemo da je postigao samoaktualizaciju, najčešće indiciranu sportskim uspjehom ili rezultatom.

Među brojnim čimbenicima koji utječu na sportski uspjeh, generalno se najvažnijima ističu sljedećih pet:

• genetika
• trening
• prehrana
• san
• motivacija

GENETSKI POTENCIJAL

Iako „sastav“ gena, genotip koji su nam roditelji prenijeli ne možemo mijenjati, zadnjih smo desetak godina zahvaljujući epigenetičkim sponzajama, saznali kako se aktivnost ili neaktivnost gena može mijenjati pod utjecajem različite okoline, prehrane, mogli bismo reći uvjeta života.

Jednojajčani su blizanci potpuno istih gena, te bi sukladno tome trebale izrasti u osobe iste visine, sastava tijela, biti jednako otporni na bolesti te imati isti životni vijek. Hipotetski izložite jednog povoljnim životnim uvjetima u vidu dobre prehrane, skrbi, sna, tjelesne aktivnosti i socijalne okoline, a drugom to uskratite. Mislite li da će se u budućnosti ispuniti ona početna hipotezu o istim jedinkama ? Naravno da neće, ovaj prvi će biti viši, jači, izdržljiviji. Razlog ? Epigenetičke promjene manifestirane kroz različitu ekspresiju i supresiju gena. Okej to je krajnost te će većina sportaša ipak u dobroj mjeri ostvariti svoj genetski potencijal.

U prijevodu tko je predodređen biti visok ili eksplozivan, vrlo vjerojatno će to i biti. Sigurno znate nekoga tko zanemaruje prehranu, oporavak, možda čak niti ne trenira, ali kada se pojavi na tjednom nogometnom terminu, ima taj prvi korak brži od svih. A možda je taj prvi korak mogao bit još brži i možda bi mu tada omogućio da ne igra nogomet samo s rekreativcima na terminu, već i negdje profesionalno te da mu to osigura egzistenciju. Što nije lijepo biti plaćen za rad koji voliš ? I zbog toga nije svejedno hoće li sportaš ostvariti 90 ili 95 % svog genetskog potencijala, baš tih par postotaka, a nekad i promila može biti razlog neostvarenja vrhunske karijere, jer tanka je granica između prosječnog i elitnog sportaša.

TRENING

Sad kad smo saznali da naše gene ne možemo promijeniti u druge, bolje ili lošije, već samo načinom života možemo pozitivno ili negativno djelovati na njihovu aktivnost, okrenimo se parametru koji nije objekt već subjekt u radnji, precizinije na njega ne možemo pozitivno ili negativno utjecati, ali taj parametar može pozitivno utjecati na naše gene, posljedično organske sustave, tkiva, stanice. Uzimajući u obzir složenost ljudskog tijela, zaista nije svejedno kako će biti organiziran protokol treninga, sukladno sljedećim obilježjima:

• Vrsta (tip treninga)
• Frekvencija (učestalost treninga)
• Intenzitet
• Tehnika (način izvođenja)
• Taktika

Krenimo s vrstom treninga. Ako znate tko je Usain Bolt tada znate kako je on čovjek koji je istrčao najbržih 100 i 200 metara u povijesti. Isti taj čovjek vjerojatno u zadnjih 10 godina svog života nikada nije istrčao preko par kilometara u komadu tijekom svog treninga (osim u svrhe regeneracije). I tome se ne treba čuditi, takav aerobni trening mu za njegovu sportsku izvedbu gotovo ništa ne može pomoći, čak može i odmoći razvijanjem sporih mišićnih vlakana tipa 1. S obzirom da su mu eksplozivnost i brzina prioriteti, svoj trening temelji na razvoju eksplozivne jakosti svojih mišića te stjecanju pravilne i efikasne tehnike trčanja.

Termin frekvencija, odnosi se na učestalost treninga, netko trenira 2x tjedno, a netko 2x dnevno. Ovaj prvi slučaj će gotovo sigurno kod profesionalnih sportaša označavati podtreniranost što neće rezultirati dovoljnim podražajem za napredak, dok će možda kod nekih 2x dnevno izazvati pretreniranost te imati efekt suprotan željenom, progres će stagnirati zbog prekomjernog napora te  nedovoljnog vremena za oporavak od istog.

Intenzitet je sljedeći, a vjerojatno i najteži parametar za prilagoditi. Zahtjeva temeljit individualan pristup, stoga je osobito teško „pogoditi“ pravi intenzitet u timskim sportovima, gdje se u ekipi nalazi jako mnogo igrača različitih sposobnosti, a samim time i različitih reakcija na intenzitet treninga.

Kao šlag na kraju ostaju tehnika i taktika kao krucijalni, ali u isto vrijeme iznimno kompleksni parametri. Brz, snažan i spreman košarkaš, ukoliko ne zna voditi loptu i napraviti dvokorak neće biti uspješan, a vrijedi i suprotno za  igrača savršenih tehničkih vještina, ali s neodgovarajućim sastavom tijela te lošom tjelesnom kondicijom.

“Stay tuned”, jer uskoro ide 2. dio !