Matea Parlov Koštro ostvarila je povijesni rezultat za hrvatsku atletiku! Izgleda da je odlično 21. mjesto na olimpijskim igrama u Tokiju bilo samo uvod za ono što je oduševilo cijelu hrvatsku javnost, drugo mjesto na europskom prvenstvu u Munchenu! Matea je osvajanjem srebrne medalje donijela hrvatskoj prvu medalju u maratonu u povijesti velikih natjecanja što dovoljno govori o veličini i važnosti ovog podviga, ne samo za hrvatsku atletiku, ne samo za cijeli hrvatski sport, već i za cijelu Hrvatsku. Procjenjuje se da se čak 50 milijuna ljudi u Europi prakticira neki oblik trčanja, e pa među svima njima Matea je 2. najizdržljivija žena!
Faktori uspjeha
Da biste postali elitni profesionalni sportaš, trebate biti izrazito nadareni i roditi se sa izvanrednim genetskim predispozicijama. Ipak, elitni geni su samo nužan preduvjet za najveća ostvarenja, no ne i garancija istih. Ukoliko ne znate kako iskoristiti svoj genetski materijal, ostat ćete samo vječni talent koji „nije imao sreće“. U sreću previše ne vjerujem, ali ono u što vjerujem su čimbenici uspjeha, a osim naravno prvenstveno biološki uvjetovanih poput gena pa i u većoj mjeri karaktera, postoje oni koji su potpuno u našoj kontroli. Trening, prehrana i oporavak. Vrsta, tehnika izvođenja, intenzitet, volumen sve to opisuje složenost trenažnog procesa kojem je cilj dati tijelu podražaj, odnosnu informaciju koju na biokemijskoj razini stanice procesiraju kao potrebu za adaptacijom na životne uvjete, a istu i ostvaruju kardio-respiratornim i lokomotornim promjenama. Rezultat toga je napredak u tjelesnim sposobnostima. Međutim na elitnoj razini ključ je u dobroj periodizaciji treninga, odnosno tempiranju forme da sportaš bude najbolji baš onda kada je to najpotrebnije, točnije na dan natjecanja. No, sve to pada u vodu i sportaš neće ostvariti maksimalno poboljšanje svojih performansi ukoliko trenažni proces nije podržan individualno prilagođenom prehranom te kvalitetnim oporavkom, prvenstveno snom kao glavnom komponentom faze oporavka.
Znati postulate zdrave prehrane je korisno, naučiti razlike između nutritivnih potreba tjelesno neaktivnih i aktivnih osoba također, ali vrhunski sportaši zahtijevaju mnogo individualniji i detaljniji pristup da bi se njihova prehrana mogla nazvati optimalnom. Nažalost mnogi profesionalni sportaši zanemaruju aspekt prehrane i nemaju svojim tjelesnim karakteristikama, potrebama i specifičnim zahtjevima njihovog sporta prilagođenu prehranu. Posljedice toga su izostanak optimalnih performansa, oporavka, adekvatne tjelesne kompozicije i generalno zdravlja. Razlog tome može biti nedovoljna svijest o važnosti prehrane, nedovoljna educiranost, ali i vjerovanje u brojne zablude o prehrani, a čak i ego samih trenera koji nerijetko pomisle da znaju sve i da mogu biti sve pa i nutricionisti. Matea, njezin trener Slavko Petrović i njezin muž Dražen Koštro imaju pravilan i objektivan pristup u građenju Mateine karijere, svjesni su važnosti prehrane u uspjehu sportaša, stoga su meni i Nutrivisionu ukazuju povjerenje još od jeseni davne 2017. godine. Koji su postulati i kako izgleda Mateina prehrana opisat ću u ostatku teksta.
ŠTO SVE UZETI U OBZIR PRILIKOM SLAGANJA PREHRANE?
Matea s obzirom na svoje morfološke karakteristike, genetske predispozicije, dob, spol i specifične zahtjeve trenažnog procesa svog sporta ima jedinstvene nutritivne potrebe. Povećane potrebe za svim makronutrijentima, prvenstveno ugljikohidratima, a sekundarno proteinima uz dovoljnu kvalitetu i kvantitetu masnih kiselina u prehrani, već su dovoljan izazov. A kad na to pridodate povećane potrebe za mikronutrijentima (ponajviše elektrolitima) i vodom, uzmete u obzir da treba ostvariti i unos onih nutrijenata korisnih za generalno zdravlje i dugovječnost poput vlakana priča postaje složenija… Potom u obzir i uzmete osobne Mateine prehrambene preferencije i navike, obratite pozornost i na optimalan broj i tajming obroka, tajming nutrijenata, uvažite i mogućnost ubrzavanja oporavka i poboljšanja performansa korištenjem znanstveno dokazanih dodataka prehrani…Optimalna prehrana za elitnu dugoprugašicu poput Matee postaje prava jednadžba s mnogo varijabli, a pri tom da biste dobili točan rezultat, morate prvo točno odrediti koje varijable idu u tu jednadžbu, a nakon toga i ispravne vrijednosti varijabli. Prava mala znanost i u egzaktnom i u neezgaktnom smislu. Na prvu ste sigurno pomislili Matea ima striktno izračunati unos kalorija i hranjivih tvari te striktni jelovnik koji cijelo vrijeme primjenjuje. Kratki odgovor je ne, a malo duži odgovor je veći dio dana u godini ne. Zar ste zaista pomislili da netko 365 dana u godini jede kao robot po jelovniku? Prvo takav pristup nije dugoročno održiv zbog narušavanja mentalnog i socijalnog aspekta života sportaša, a drugo vi i kada u teoriji matematički izračunate dnevne kalorijske i nutritivne potrebe (pa čak i za svaku pojedinu moguću dnevnu strukturu s obzirom na broj, vrstu i trajanje treninga ) to i dalje ne znači da je realno situacija zaista takva. Ali ono što djeluje jest polufleksibilan pristup uz konstantnu edukaciju i praćenje „biofeedbacka“ sportaša te prilagođavanje prehrane s obzirom na pojedine okolnosti i ciljeve koji se žele ostvariti. Matea korištenjem polufleksibilne strukture prehrane, može u bilo kojem trenutku, bilo gdje i u bilo kojim uvjetima sebi složiti adekvatan obrok.
STRUKTURA PREHRANE
Obroci figurativno predstavljaju “tanjure“, a svaki tanjur je podijeljen na nekoliko komponenti. Za svaku komponentu tog tanjura ponuđene je širok raspon opcija (namirnica). Koje će biti komponente „tanjura“, koliko će bit komponenti „tanjura“ te koje količine za svaku komponentu „tanjura“ će se koristiti ovisi o obroku (doručak, ručak, večera, međuobroci), a njihova koncepcija ovisi o strukturi treninga taj dan (broj, vrsta i intenzitet treninga). Ovakvim načinom prehrane Matea može svaki dan sebi prilagoditi prehranu ne samo s obzirom na nutritivne potrebe, već i odabrati ono što joj se jede, što joj je u kući dostupno ili financijski prihvatljivo, naravno od ponuđene hrane u fleksibilnom planu. Ono što je malo striktnije je plan suplementacije, gdje za svaki dodatak prehrani znamo kada ga uzimati u kojem obliku i u kojoj dozi. A oni dani kada Matea postaje „robot“ i zaista se pedantno i precizno hrani koristeći striktni jelovnik su dani pred utrku kada pripremamo tijelo za najveće moguće napore provođenjem superkompenzacije glikogena, kada Matea radi obrat u prehrani, ne dominiraju više cjelovite namirnice, a unose se enormne količine ugljikohidrata sve u svrhu punjenja njezinih tjelesnih ugljikohidratnih rezervoara, tzv. glikogena (posljedica je također i estetska promjena, u “vodenijem”, “punijem” izgledu maratonke). Na jelovniku se u tim danima mogući naći i namirnice za koje nikad ne bi rekli da su dio prehrane sportaša, kao što je primjerice slani kukuruzni flips, niskog udjela masti. Ugljikohidrati su najbolje „gorivo“ za utrku, stoga cilj opravdava sredstvo. I zadnje, često zanemareno, a nimalo manje važno je nutritivna strategija tijekom utrke, gdje Matea ima točno isplaniran unos različitih vrsta ugljikohidrata koje uzima tijekom ispijanja otopina na okrjepnim stanicama tijekom utrke.
Kažu da najbolje maratonske godine za Mateu tek slijede, a ja ću se i dalje truditi biti malena „puzla“ u „slagalici“ Mateinog uspjeha i napraviti sve da ispoljimo Matein genetski potencijal!
