Prije nego što krenem pisati o tome što obuhvaća termin pravilna prehrana, najjednostavnije moguće ću definirati pojam nutricionizma kao znanosti o ljudskoj prehrani. Svi često čujemo pojmove kao što su „pravilna“, „optimalna“, „zdrava“, „adekvatna“, „savršena“ prehrana.

Svaki dan nas mediji bombardiraju mnogim senzacionalizmima u području prehrane pa stoga nije ni čudno što na internetu i u novinskim člancima možemo vidjeti samoprozvane „nutricioniste“ koji promoviraju svoje famozne prehrane, dijete kao „eliksire života“, a zapravo se većinom radi o subjektivnim znanstveno neutvrđenim i nedokazanim tvrdnjama i činjenicama.

Formula savršene prehrane ne postoji! Svi smo mi specifične jedinke s unikatnim genetskim kodom i izloženi smo različitim vanjskim uvjetima života, stoga ne postoji dobitna kombinacija hrane koja će svima jednako dobro odgovorati. Međutim, postoje utvrđene prehrambene preporuke, prehrambene smjernice te osnovni principi pomoću kojih pojedinac može optimizirati svoju prehranu te je nazvati  „zdravom“ jer će od nje imati višestruke zdravstvene benefite te što bolje iskoristiti vlastiti genetski potencijal.

Prijeđimo na stvar. Čovjek nikada nije imao ovakvo izobilje hrane kakvo vlada danas, razvojem poljoprivredne i industrijske revolucije strelovito se povećao broj i količina dostupne hrane što brzina mijenjanja gena nije mogla pratiti pa se pojavio nesklad. Primjer su hormonski mehanizmi našeg tijela koji lakše kontroliraju nedostatak nego suvišak hrane jer, logično, u ne tako davnoj prošlosti čovjek je imao neredovitu i oskudnu opskrbu hranom.

Sklonost slatkom i masnom je naše pretke vodila prema bogatim izvorima energije dok je danas urođena i predstavlja problem u vidu sve većeg broja pretilih i gojaznih ljudi koji nerijetku obolijevaju od kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, dijabetes, karcinom). Upravo zato treba uvažavati znanstveno potvrđene principe prehrane:

1) RAZNOLIKOST–  prosto rečeno u svoju prehranu treba uključiti sve grupe hrane kako bi zadovoljili naše fiziološke prehrambene potrebe, u prijevodu unosimo sve esencijalne tvari kako bi naše tijelo moglo „normalno“ funkcionirati. Primjerice, ako kroz hranu ne zadovoljimo dnevne potrebe na proteinima (aminokiselinama) dogodit će se katabolizam, naše tijelo će razgrađivati vlastite proteine u mišićima čime gubimo na mišićnoj masi te nam se usporava metabolizam.

Ukoliko ne unosimo dovoljne količine željeza, razvit će se anemija; ukoliko nemamo dovoljne količine vitamina K zgrušavanje krvi će biti otežano; s manjkom vitamina A javit će se noćno sljepilo. Ne treba zaboraviti niti pozitivne interakcije između komponenti različite hrane, primjerice željezo iz junećeg odreska bolje će se apsorbirati uz vitamin C iz mandarina, likopen iz rajčice će se bolje apsorbirati uz bučino ulje, a ukoliko ste se sunčali 15 ili više minuta te nakon toga konzumirali mlijeko ili mliječni proizvod bolje ćete apsorbirati kalcij iz mlijeka zbog sintetiziranog vitamina D.

2) UMJERENOST– ovaj pojam se odnosi na unos energije, masti, dodanog šećera, soli i alkohola. Pođimo od energije i pogledajmo na ekstremnom ali teoretski mogućem primjeru što zapravo znači umjerenost. Pojedinac koji ne želi povećati svoju tjelesnu masu, a jede mnogo voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova… ukoliko i s tom nutritivno bogatijom i zdravijom hranom unosi više kalorija nego što ih potroši njegova kilaža će se povećati. Ipak slučaj neželjene povećanje tjelesne mase je iznimno izgledniji kod osoba koje jedu više „junk fooda“ i rafiniranih proizvoda jer je takva hrana energetski gušća i lakše se ostvaruje veliki kalorijski unos. U prijevodu, kada bismo usporedili 100 g čipsa od paprike i 100 g jabuke, prva opcija sadrži 500-ak kcal (kilokalorija) više.

Spomenut ću i alkohol koji čak u manjim i umjerenim količinama može imati blagotvoran učinak na zdravlje, primjerice čaša crnog vina na dnevnoj bazi pokazuje antioksidativni i protektivni učinak na kardiovaskularni sustav dok i sami znate kakve sve negativne posljedice na zdravlje ima u većim količinama.

3) RAVNOTEŽA– Niti jedna namirnica nije zabranjena! Čovjek u svojoj prehrani može uključiti apsolutno sve namirnice, međutim, ono što stvara razliku između pravilne i nepravilne prehrane jest koliko česte i u kolikim količinama se pojedine namirnice jedu. Hajdemo opet na neki primjer kako bi to bolje dočarali. Osoba je pojela za doručak dvije čokoladne krafne, ali je za ručak pojela ribu s „gradela“ i kuhani krumpir s blitvom i maslinovim uljem te popila narančadu, dok je za večeru pojela komad purećih prsa, integralnu rižu, zelenu salatu te bananu.

Kada bi zbrojili i analizirali sva tri obroka, ukupno je njezina prehrana uravnotežena i pravilna.

Eto, u ovome ste tekstu vidjeli da pravilna prehrana ne znači da apsolutno svaka hrana koju pojedete mora biti „organska“, „superfood“ „egzotična“ već je sve uključeno: od pizze, grickalica pa do kuhane brokule i brazilskih oraha, ali naravno uz dominaciju cjelovite, nutritivno bogatije hrane.

Ispoštujte 3 osnovna principa i pravilna prehrana je vrlo lako ostvariva bez nekih velikih odricanja jer, zapamtite, ništa u prehrani nije crno-bijelo. ✍