U današnje su vrijeme police trgovina, marketa, specijaliziranih prodavaonica prepune „gluten-free“ proizvoda, a takav je fenomen rezultat svjetskog demoniziranja glutena, biljnog proteina i izbacivanja one hrane i proizvoda koji ga sadrže. Razne su kompanije u prehrambenoj industriji shvatile kako na vrlo lagan način mogu stvoriti jak brend „gluten-free“ proizvoda i hrane etiketirajući ih kao namirnice koje imaju brojne zdravstvene benefite isključivo iz razloga jer ne sadrži gluten.

Ljudi su bili zatrpani i bombardirani marketinškim promocijama bezglutenske prehrane uz odobravanje od strane pojedinih samoprozvanih stručnjaka, liječnika, nutricionista pa čak i pojedinih sportaša te je naivni ljudski mozak bez ikakvog objektivnog kritičkog propitkivanja pristao prihvatiti bezglutensku prehranu kao nešto što ima benefite za svakoga.

No što se krije iza svega toga… zarada ! Bezglutenski proizvodi su skuplji čak i do triput u odnosu na slične proizvode koji ne sadrže gluten, a dobar dio njih je čak siromašniji na ostalim hranjivim tvarima u usporedbi s uobičajenom namirnicom koja sadrži gluten. Ipak brojna su svjedočenja ljudi kako se provođenjem bezglutenske dijete osjećaju zdravije, energičnije, nestali su njihovi simptomi lošeg stanja te su izgubili na tjelesnoj masi uz popravljanje krvne slike.

Najvjerojatniji razlog svih tih pozitivnih učinaka nije izbacivanje glutena već uvođenje kvalitetnijih, cjelovitijih i raznovrsnijih namirnica u prehranu uz naglašeno veći unos voća i povrća. Kakve to ima veze s glutenom ? Gluten je prisutan gotovo u svim pekarskim proizvodima, rafiniranim proizvodima, slatkišima, slastičarskim proizvodima te u mnogoj od ostale industrijske hrane (neki industrijski proizvodi koji primarno ne sadrže gluten mogu biti slučajno kontaminirani njime, a čak ga i pojedini lijekovi sadrže).

E kada čovjek izbaci te proizvode, jasno je kako učinio veliku stvar za svoje zdravlje ne zbog toga što više ne unosi gluten već zato što smanjuje unos soli, šećera, zasićenih masti i praznih kalorija kojima obiluju nabrojani industrijski, rafinirani proizvodi. Također u sljedećem koraku u vlastitu prehranu mora ubaciti namirnice isključivo bez glutena, a to su voće, povrće, meso, mlijeko, orašasti plodovi, kvalitetna ulja. Razumljivo je kako je riječ o poželjnim grupama namirnicama koje su temelj pravilne prehrane, a ne samo da su nutritivno bogatije u odnosu na industrijske proizvode već su u pravilu manje kalorične.

Možda i nisu tako ukusne kao prerađena hrana koja prepuna aditiva pa neće izazvati ovisnost i biti konzumirane u prevelikim količinama što je još jedan od razloga zašto ljudi kad izbace proizvode bez glutena izgube na tjelesnoj masi. A sad vratimo se u istinitu realnost, doživotna bezglutenska prehrana je optimalna i nužna dijeta (način prehrane) za osobe koje imaju:

1) Celijakiju (glutenska enteropatija)- Genetski uvjetovan te imunološki posredovani poremećaj koji je obilježen trajnom nepodnošljivošću glutena. Stanje organizma u kojem se unošenjem glutena potiče niz reakcija koje uzrokuju neželjene upalne procese u tankom crijevu, a rezultat je propadanje stanica crijeva sluznice i atrofija crijevnih resica neophodnih za apsorpciju i iskorištenje nutrijenata. To je slučaj kod 0,5-1 % svjetskog stanovništva, u Hrvatskoj još rjeđe pa tako tek svaka 460. osoba u prosjeku ima nekakav oblik celijakije. Klinički su simptomi celijakije krvavi proljev, napuhnutost, gubitak na tjelesnoj masi, dermatitis, neurološke bolesti, bol u kostima, oštećenje zubne cakline, kronični umor…

2) Alergiju na pšenicu – stanje u kojem imunološki sustav organizma preosjetljivo reagira na proteine pšenice, prepoznaje ih kao antigene (strana tijela) te producira antitijela kao odgovor što rezultira klasičnim simptomima alergijske reakcije. Prevalencija je ovakve alergije u europskoj populaciji oko 0,1 % što je iznimno rijedak slučaju osobito kod odraslih, ako se zna da je većina slučajeva evidentirana kod djece.

3) Intoleranciju (preosjetljivost) na gluten – stanje ne toleriranja glutena, ali koje nije posredovano autoimunim odgovorom kao kod celijakije (nema oštećenja crijevnih resica) ili alergijskom reakcijom već je popraćeno zdravstvenim tegobama uz simptome koji mogu biti slični kao onih u celijakije, premda najčešće nisu izraženi u tolikoj mjeri.

Simptomi celijakije su izrazito nespecifični i uobičajeni kod ostalih bolesti stoga osoba na temelju vlastite percepcije ne može znati ima li celijakiju, već odgovor mora potražiti kod doktora koji će je uputiti na biopsiju tankog crijeva (endoskopiju) i/ili na serološki test te ako su rezultati pozitivni tek tada se može ustvrditi prisutnost celijakije. U tom slučaju doživotna bezglutenska dijeta je rješenje te zahtijeva potpuno izbacivanje namirnica koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž, kus-kus, bulgur, pir pa čak i zob koja može biti kontaminirana).

Nažalost takvim ili sličnim medicinskim metodama se ne može odrediti intolerancija na gluten koju osobe neopravdano prečesto, subjektivnom percepcijom same sebi pripisuju. Eventualno je rješenje pratiti sljedeće situacije:

1) pojavljuju li se probavni ili ne probavni problemi izrazito brzo nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten

2) uzrokuje li primjena bezglutenske dijete vrlo brz nestanak simptoma,

3) Opetovano pojavljivanje istih simptoma nakon ponovnog uvođenja glutena u prehranu. Ako su sve tri situacije prisutne tada postoji velika šansa da je riječ o intoleranciji na gluten, ali ni tada to nije 100 % sigurno jer manje od ¼ osoba koje smatraju da su intolerantne na gluten zaista to jesu.

Ponovimo još jednom ako nemate celijakiju, intoleranciju na gluten ili alergiju izbacivanje glutena može biti opravdan i koristan potez samo ako to znači da ćete se tako prisiliti izbaciti nutritivno nekvalitetne pekarske, slastičarske, industrijske proizvode. To ne znači zamijeniti te proizvode istom grupom proizvoda koji ne sadrže gluten već potpuno promijeniti stil i način prehrane te uključiti prirodnu, cjelovitu hranu bogatu vitaminima i mineralima.

Međutim zdrav razum kaže kako je najlogičnije rješenje ne izbaciti gluten jer nije u njemu problem već u ukupnim prehrambenim navikama pojedinca, stoga promijeniti treba prehrambene navike i reducirati nekvalitetne namirnice, sadržavaju li one gluten ili ne to je najmanje bitni faktor u cijeloj priči.

Zar stvarno mislite da je varivo od ječma koji prirodno sadrži gluten izvor svih vaših problema? 😉