Nova godina, siječanj… Pravo vrijeme za okrenuti novu stranicu lista u svom životu. 2021. će zasigurno biti  bolja od prethodne (može li biti gora?! Uvijek može, ali nećemo o tome razmišljati), a samim time,zašto i mi ne bi iskoristili ovaj momentum entuzijazma i motivacije te razmislili o vlastitim ciljevima i konačno poboljšali određene aspekte života o kojima uvijek sanjamo.

Svaki put kada nam dođe nova godina, milijuni, milijarde ljudi diljem svijeta donosi seriju različitih odluka u cilju vlastitog poboljšanja i/ili napredovanja u svim ili određenim sferama života.  Takav fenomen naziva se „novogodišnje odluke“, a mi smo tu kako bi Vam objasnili jesu li takve odluke dobre ili loše i na koji način možete osigurati da ove godine, za razliku od svih prijašnjih, ostvarite ono što ste si zadali.

Odakle dolazi tradicija novogodišnjih odluka?

Sama tradicija novogodišnjih odluka seže daleko u prošlost i stara je čak 4000 godina te nam dolazi od Babilonaca koji su ovu tradiciju započeli tijekom svoje 12-dnevne proslave Nove godine. Povijest novogodišnjih odluka nastavlja se u starom Rimu. Julije Cezar uveo je novi kalendar 46 godine pr. Kr. koji je 1. siječanj proglasio početkom nove godine na čast Janusa- boga s dva lica od kojih je jedno simbolično gledalo unatrag na prethodnu godinu, dok je drugo lice gledalo unaprijed na novu godinu.

Stari Rimljani su u to doba Janusu pridonositi žrtve te obećavali dobro ponašanje za iduću godinu.

Do dana današnjega, tradicija starih Babilonaca i Rimljana nastavlja se po cijelom svijetu. 1813. godine otkriven je prvi pisani trag upotrijebe izraza „Novogodišnja odluka“ u Bostonskim novinama onoga vremena.

Od tada popularnost samo raste, čak i u tolikoj mjeri da je Google 2012. pokrenuo kartu novogodišnjih odluka na koju su ljudi mogli dodavati odluke i vidjeti druge kako dodaju svoje u stvarnom vremenu. Međutim, bez obzira na to koliko je ljudi sudjelovalo u Googleovom projektu, brojke su bijedne kada je riječ o količini ljudi koji su svoje odluke uspjeli provesti u djelo i ostvariti svoje ciljeve.

Prema podacima od Google-a, samo 9,2 % ljudi bilo je ustrajno u provođenju odluka, a vjerujemo da je količina ljudi koji su ciljeve na kraju ostvarili i daleko manja.

Izrazito loše pridržavanje odluka uočeno je već 1802. godine tako da su već tada ljudi satirično komunicirali o ovoj tradiciji i njenom lošem provođenju.

Zašto ljudi uopće donose novogodišnje odluke?

Odlično pitanje, zapravo je to izuzetno zanimljiv sociološki fenomen da baš završetak godine, tj. Dolazak nove godine predstavlja vrijeme kada ljudi donose odluke za takve enormne promjene u svojim životima. Kao što je vidljivo iz prošlosti, dio je definitivno povezan s religijom, ali ipak je zanimljivo kako ljudi dolazak nove godine poistovjećuju s novim početkom, novom čistom stranicom u svojim životima na koju žele ispisivati samo bolje, veće i važnije stvari.

Moderni razlozi definitivno nisu povezani s religijom, već su vezani uz samopoboljšanje, a dio razloga za novogodišnje odluke je definitivno i osjećaj anksioznosti i krivnje koji se javlja nakon „opuštenijeg“ perioda blagdana u to doba godine.

Takav osjećaj krivnje definitivno je katalizator za entuzijazam prilikom ulaska u novu godinu i razlog zašto tradicija novogodišnjih odluka dolazi do izražaja iz godine u godinu, iako većina ljudi vrlo brzo od njih odustaje.

Iako postoji bezbroj mogućih želja i odluka koje ljudi donose, razlog zašto mi pišemo o ovoj temi je činjenica da se većina njih ipak svodi na poboljšanje zdravlja, prehrane, životnog stila ili promjene sastava tijela, ciljevi o kojima definitivno znamo ponešto .

Problematika novogodišnjih odluka?

Sama tema novogodišnjih odluka je podosta teška i kontroverzna. Najvažnije za napomenuti je da odluke mogu funkcionirati i funkcionirat će ako se pametno odaberu te dobro implementiraju u životni ritam. Međutim, za sada je kristalno jasno da ih se većina ljudi ne pridržava, što znači da ih većina ne zna dobro postaviti, a isto tako mogu postati izgovor za odgađanje potrebnih promjena tek za iduću godinu.

Nažalost, istraživanja pokazuju da otprilike 80% ljudi odustaje od svojih odluka do prvog tjedna veljače, dok je samo 8% ljudi uspješno u ostvarivanju postavljenih ciljeva.

Razlog neuspjeha leži u činjenici da prilikom donošenja novogodišnjih odluka ljudi imaju preopćenite ciljeve te nerealna očekivanja.

Postavljaju se izrazito visoki ciljevi koji ubrzo postaju neostvarivi. Ne razmišlja se o putu kojim je potrebno krenuti prilikom njihovog ostvarivanja zbog čega se ne naprave adekvatni, a često se uopće ne naprave, planovi za postizanje istih.

Često su same odluke totalno nedefinirane, npr. Idem na dijetu, krećem s vježbanjem ili krećem u teretanu (trenutno nažalost nemoguće ☹), sve navedeno su dobronamjerna rješenja, dobre mjere za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Međutim, ista su osuđena na propast jer osim trenutne motivacije, ništa nije napravljeno po pitanju dugoročnijeg održavanja entuzijazma i/ili nošenja s neizbježnim stresom i nelagodom koji su uključeni u svaki proces promjene navika.

Ukoliko ne odredite adekvatni cilj, niste aktivno uključeni u proces i ne napravite odgovarajući plan, ne očekujte da ćete materijalizirati vaše ciljeve bez obzira na trenutačni golemi entuzijazam.

Dakle što napraviti po pitanju novogodišnjih odluka?

Glavni problem i ključ uspješne realizacije novogodišnjih odluka je postavljanje pametnih ciljeva i njihova raščlamba na male, opipljive i svakodnevno ostvarive korake.

Fokusirajte se na proces 

Kod pametnog postavljanja novogodišnjih odluka, važno je ne gledati sve u kontekstu konačnog cilja.

Primjer: Ukoliko je cilj izgubiti 10 kg do 1. travnja ili sniziti LDL kolesterol u krvi ispod 3,0 mmol/L.

Navedeno su odlične odluke, no one se fokusiraju samo na krajnji rezultat bez da u obzir uzimaju svakodnevni proces. Ukoliko način ostvarivanja odluka nije razrađen, to je prvo potrebno napraviti, no ako imate način na koji krajnji rezultat želite ostvariti, puno bolji oblik odluka predstavljaju one fokusirane na proces.

Tako da bi bolje novogodišnje odluke, od onih iz gore navedenog primjera, bile:

Vožnja bicikla na posao barem 3 puta tjedno. Unos barem 5 porcija voća i povrća dnevno. Izbjegavanje grickanje ispred TV-a.

Odluke vezane isključivo na krajnje ciljeve najviše pomažu u maštanju o ostvarivanju ciljeva, dok nam odluke orijentirane na proces omogućuju da se aktivno prihvatimo posla prema ostvarivanju ciljeva. Oboje ima svojih prednosti, a više o tome u nastavku.

Ciljevi, naravno, moraju biti individualno prilagođeni jedinki i njihovom početnom stanju, ali nadam se da razumijete na što ciljamo primjerom- potrebno je biti konkretan, s fokusom na proces.

Težina/veličina novogodišnjih odluka

Što se tiče samih ciljeva, definitivno je potrebno postaviti odluke koje su za Vas ostvarive. Zapitajte se: „Vidim li mogućnost da svakodnevno, kroz duži vremenski period ostvarujem navedenu odluku, ili je ista samo zavaravanje samoga sebe?“.

Ukoliko dajemo savjete vezano uz ambicioznost odluka, ono što možemo savjetovati je da je puno pametnije biti ambiciozan što se tiče frekvencije, ali ne i u kontekstu veličine same promjene.

Fokusirajte se na konzistentnost/dosljednost provođenja odluka i to kod najvažnijih, bazičnih navika pravilne prehrane ili „zdravog načina života“.

Dakle, ljestvicu nemojte postaviti previsoko na početku, nego je postepeno povisujte. Navedeno je i najčešći konkretni razlog odustajanja od novogodišnjih odluka, ljestvica se postavi previsoko, očekivanja su nemoguće visoka te ih jednostavno nije moguće ostvariti, prilikom čega opada i ona zadnja preostala motivacija na kojoj se temelji velika većina takvih odluka.

Entuzijazam nestaje, navike ostaju

Naravno, entuzijazam i motivacija u ovo doba godine definitivno su dobra stvar i pomažu ljudima, no kada je to jedino što ljudi imaju kod procesa promjene, isti je osuđen na propast.

Entuzijazam većinski dolazi od novosti, koja se po definiciji troši (nešto novo s vremenom to prestaje biti). Vaš fokus, posebno u tim prvim tjednima, trebao bi biti na stvaranju novih navika koje ćete uklopiti u rutinu tako da vam omogućuju njihovo praćenje i kada entuzijazam i motivacija ponestanu; ako postanu vaše „prave“ navike- onda, po definiciji, entuzijazam neće biti potreban za njihovo provođenje, što je upravo ono čemu trebate težiti.

Bez navedenoga, nema dugoročnih promjena!

Odlučite se na nekoliko usko povezanih odluka

Definitivno nije pametno uvoditi bezbroj novosti i odjednom probati implementirati dvadeset novih navika. No, nekoliko usko povezanih odluka, koje podupiru isti cilj, totalno su druga priča i mogu Vam samo pomoći u procesu.

Istraživanja pokazuju da je najbolji pristup novogodišnjim odlukama imati miks procesnih odluka i odluka s fokusom na krajnji cilj. Već smo prije pisali da je izuzetno važno postaviti procesne odluke, a ne se samo fokusirati na krajnji cilj. No, to ne znači da ne biste trebali imati krajnji cilj. Najbolja solucija je postaviti njihov miks.

Primjer:

Krajnji cilj: Izgubiti 15 kilograma

Odluka 1: Odlazak u teretanu ponedjeljak-srijeda-petak u 18:00

Odluka 2:Unaprijed planiranje i priprema obroka kod kuće.

Odluka 3: Vožnja bicikla na posao utorak, četvrtak i petak.

5 koraka za pravilni odabir novogdišnjih odluka:

1.)          Odaberite 1 glavnu novogodišnju odluku fokusiranu na krajnji cilj

2.)          Odaberite 2-4 procesne odluke koje će poduprijeti glavni cilj koji želite ostvariti

3.)          Fokusirajte se na osnovne navike pravilne prehrane, bez „fancy“ dijeta i velikih promjena

4.)          Iskoristite Vaš trenutačni entuzijazam i pokušajte što brže uklopiti navede navike u rutinu

5.)          Sretno! Pred vama je težak put, ali mi smo tu da vam pomognemo ako za to ima potrebe